Pokusno žirovanje fajferica u Vukojevcima pokraj Našica

Tradicionalni uzgoj crne slavonske svinje, poznate i kao fajferica, u Slavoniji je podrazumijevao i žirovanje tijekom kasne jeseni i početkom zime, no žirovanje svinja u našim šumama danas je – zabranjeno. U okviru borbe za povratak tog običaja u naše šume poljoprivredna zadruga Leta iz Vukojevaca pokraj Našica u suradnji s docentom Vladimirom Margetom s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku trenutno provodi pokus čiji je cilj dokazati prednosti koje žirovanje ima na ekonomsku isplativost uzgoja, ali i tehnološka i kvalitativna svojstva mišićnog i masnog tkiva.
Vukojevačkim pokusom obuhvaćeno je 30 tovljenika ove pasmine, čija je jedna od najznačajnijih odlika izuzetna kakvoća mišićnog i masnog tkiva koje je iznimno pogodno za preradu tradicionalnih slavonskih suhomesnatih proizvoda. Udio mišićnog tkiva kod crne slavonske svinje koja se drži na ispustima, dakle na otvorenom, iznosi 45 do 48, čak i 50 posto. Dakle, ne mnogo manje u odnosu na hibridnu svinju, ali je kvaliteta mišićnog tkiva trupa fajferice daleko iznad kvalitete hibridne bijele svinje. ”Sam njen anatomski izgled, odnosno konstitucija nogu koje su inače mekše nego kod bijelih svinja ukazuju na to da je to svinja koja se drži na mekšim terenima kao što su šume, močvarna tla ili pašnjaci” – kaže Margeta.
Međutim, slavonska fajferica u slavonske šume ne može. Štoviše ne smije, zakonski je zabranjeno. I to zbog poslovnih planova šumoposjednika, baš ni u jednom od njih ne nalazi se žirovanje kao jedna od aktivnosti u provedbi gospodarskog plana. ”Naš cilj je da sutra “natjeramo” ili da ukažemo šumoposjednicima da fajferica ima pozitivan učinak i na samu šumu; dakle ovdje se ne radi isključivo o svinji i njezinoj dobrobiti, nego i o dobrobiti šume.”
Uglavnom, vukojevačka zadruga Leta u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku provodi pokus u kojem partneri simuliraju, ili ako hoćete kopiraju, način na koji su naši stari svinje žirovali, a to čak i opjevali. Za potrebe ovog pokusa otkupljeno je deset tona žira. ”Mi želimo na kraju ovog pokusa dokazati da ima povoljan učinak na rast svinja, povoljan učinak na kvalitetu mesa, a onda s tim rezultatima sutra možemo tražiti da se fajferica sutra vrati u jedno od njenih prirodnih okruženja, a to su naše šume” – pojasnio je Margeta. Na temelju preliminarnih rezultata itekako su uvjereni da će sve ove hipoteze postavljene prije istraživanja biti potvrđene. Prije svega da žir kao jeftino, ali kvalitetno krmivo treba forsirati u uzgoju fajferice. Koja je sama po sebi brend, a žirovanjem – uzgred ovakav oblik hranidbe svinja uredno egzistira u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Francuskoj – njezino brendiranje bilo bi podignuto na znatno višu razinu.