Hrvatska godišnje uveze oko dvije tisuće tona češnjaka pa ne čudi što je ova kultura u posljednje vrijeme popularna među proizvođačima. Naime, koliko god proizvedu nemaju problema utržiti. Rijetke su pozitivne priče u hrvatskoj poljoprivredi, kao što je ova s češnjakom. Krenula je iz Cerića. Cerićki ozimi češnjak i Šokac budućnost su kako za one koji ga proizvode tako i za one koji će imati sreću konzumirati ga umjesto onog uvezenog npr. iz Kine. Hrvatska godišnje uveze oko dvije tisuće tona češnjaka pa ne čudi što je ova kultura u posljednje vrijeme popularna među proizvođačima. Naime, koliko god proizvedu nemaju problema utržiti. Rijetke su pozitivne priče u hrvatskoj poljoprivredi, kao što je ova s češnjakom. Krenula je iz Cerića. Cerićki ozimi češnjak i Šokac budućnost su kako za one koji ga proizvode tako i za one koji će imati sreću konzumirati ga umjesto onog uvezenog npr. iz Kine. Prema nekim podacima i okvirnim izračunima četveročlana obitelj s jednim i pol do dva hektara češnjaka može iznimno dobro živjeti. Uz vlastiti sadni materijal, troškovi po sezoni iznose oko 20.000 kuna, a dobit je veća od 60.000 po hektaru. Svime što su do sada radili zadovoljni su i u Udruzi Češnjak. Proizvodnja češnjaka rapidno se razvija. Trenutačno je u Vukovarsko-srijemskoj županiji pod češnjakom oko 80 hektara, dok su ukupno u Hrvatskoj članovi Udruge zasadili oko 100 hektara. Predsjednica Udruge Češnjak Mara Čuljak pojašnjava da je sortiment zapravo bio ključan te da su na taj način stvoreni temelji za razvoj ove, ispostavilo se, uspješne priče. Registrirali su u suradnji s Agronomskim fakultetom cerićki ozimi, a kasnije i Šokac. Neobično blaga zima s ledenim razdobljem pri samom kraju mogla bi ostaviti posljedice na neke kuture, no ne i na češnjak. Ne smetaju kod češnjaka ni različiti vremenski uvjeti, a toliko ga još trebamo da mu problem nije čak ni konkurencija u proizvodnji, osobito ako je lojalna. Proizvodnja češnjaka vrlo je isplativa i proizvodnja je to koja ima budućnost.
-Marketing-
-Marketing-
