Ulaskom u EU, Hrvatska je po odluci Europske komisije iz 2003. godine dužna u svoj zdravstveni sustav ugraditi palijativnu skrb. Strategija razvoja za razdoblje 2017.-2020. je izrađena, a usmjerena je na formiranje palijativnijih timova koji bi služili za pomoć najtežim bolesnicima. Primjer dobre prakse je Dom zdravlja u Vukovaru, koji je još prije nekoliko godina pokrenuo palijativni tim. Njihov obrazac bit će formula i za pokretanje drugih timova u Hrvatskoj, a cilj je postići standard koji ima Istra – pokrivenost palijativom 24 sata dnevno. Na nedavno održanoj posljednjoj sjednici Županijske skupštine predstavljen je Plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2017.-2020. i za Vukovarsko-srijemsku županiju.
Provedba, napominje Mato Puljić, v.d. Pročelnika UO za zdravstvo i socijalnu skrb, kako predviđa i plan, mora biti sustavna, kako na razini primarne zdravstvene zaštite, odnosno postojećih Domova zdravlja, tako i na sekundarnoj razini, uz predviđene koordinatore.
Kad je riječ o kapacitetima, prema postojećoj mreži javnozdravstvene službe za 2017. godinu, u VSŽ na sekundarnoj razini predviđeno je 10 palijativnih postelja – 5 u vinkovačkoj te 5 u vukovarskoj bolnici.
