Nakon skupa sjećanja kod ostataka nekadašnjeg Borovo Commercea te mise zadušnice u crkvi sv. Josipa Radnika, sudionici obilježavanja, obitelji stradalih, predstavnici Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i brojni drugi, zaputili su se u Borovo, gdje se također svake godine, u okviru obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, počast odaje vukovarskim braniteljima i civilima ubijenim i nestalim na obalama Dunava u Borovu, gdje su odvoženi nakon okupacije grada. Članovi obitelji ubijenih i predstavnici stradalničkih udruga upalili su svijeće u obliku križa, a u Dunav je s brodice spušten i vijenac, za sve one koji su u njemu skončali. “Ljudi koji su zarobljeni u Borovu Naselju, dovođeni su tu u školu, iz škole su odvođeni u raznim pravcima, neki prema Dalju, gdje su ubijeni, neki prema farmi Lovas, gdje je također nađena masovna grobnica, neki prema Dunavu gdje su ubijeni i bačeni, a dio je zakopan u blizini mjesta gdje smo palili svijeće. S područja Borova Naselja još se traga za 50-ak osoba, no ne znamo koliko ih je točno ubijeno ovdje. Znamo da je bilo dosta žena”, kaže Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.
Nakon molitve, sudionici obilježavanja zaputili su se do spomen obilježja kod spomenute Farme Lovas, još jednog stratišta zarobljenih Vukovaraca, gdje je, iz masovne grobnice, ekshumirano 24 osoba. Obilježavanje je završilo polaganjem vijenaca kod spomenika nestalim braniteljima i civilima u Borovu Naselju. Današnjem programu obilježavanja i ove su godine nazočili članice i aktivisti udruge “Žene u crnom Beograda”, koji su poručili da imaju građansku odgovornost doći ovdje jer time priznaju da su zločini koji su tada počinjeni, počinjeni u ime sprksog naroda. Poruka je ovo, naveli su, i vlastima u Srbiji, koja ne čini ništa kako bi primjerice ostvorila tajne vojne arhive i pomogla u rješavanju pitanja nestalih u ovoj županiji. Nastavit će, najavljuju, stvarati svojevrsni pritisak na srpske vlasti, koju , kako su rekli, ne čine novi ljudi, nego osobe koje za vrijeme rata u Hrvatskoj nisu bili nijemi promatrači, nego aktivni sudionici ratnih događanja.
