U Babinoj Gredi službeno su započeli radovi na prvoj istražnoj geotermalnoj bušotini. Riječ je o strateškom višemilijunskom projektu koji bi mogao i trebao donijeti nova radna mjesta, investicije i jeftiniju energiju.
Nakon niza godina priprema i snimanja terena, u Gospodarskoj zoni Krčevine krenuli su radovi na istražnoj geotermalnoj bušotini. Riječ je o projektu, kako je poručeno, koji bi mogao promijeniti energetsku sliku, ne samo općine, nego i cijele županije. Geotermalni izvori u Babinoj Gredi procjenjuju se kao jedni od najvažnijih u Hrvatskoj, a ukupna vrijednost investicije viša je od 11 milijuna eura. Ako istraživanja potvrde očekivanja i dokažu dostatne zalihe geotermalne vode, Babina Greda dobit će najveće geotermalno postrojenje u Hrvatskoj.
Ivana Mejašić, direktorica društva koje razvija projekt izgradnje geotermalne elektrane u Babinoj Gredi, ističe kako je sam proces bušenja i izrade bušotine vrlo zahtjevan i skup, a trenutačno se na terenu nalazi najveće postrojenje u Hrvatskoj koje uopće može bušiti na tolike dubine. Stručnjaci očekuju da će bušotina dosegnuti dubinu od čak 3,850 metara. Očekivana temperatura vode je 170 stupnjeva, s protokom od oko stotinu litara u sekundi.
Vukovarsko-srijemska županija ističe ovaj projekt kao primjer iskorištavanja obnovljivih izvora energije, a podršku projektu daje i Ministarstvo gospodarstva. Geotermalna energija uklapa se u nacionalne planove tranzicije prema održivim i obnovljivim izvorima energije. Vedran Špehar, državni tajnik Ministarstva gospodarstva kaže: “Općenito projekti obnovljivih izvora energije su imperativ i dio energetske strategije Republike Hrvatske, uvijek su i bili, međutim zadnjih par godina posebno su dobili na značaju zbog stvari koje su se dogodile, znači energetska sigurnost prije svega, znači dostupnost i dostatnost vlastite energije plus dekarbonizacija, to su dvije smjernice koje određuju politiku, energetsku politiku ove vlade.”
Ovo je tek početak priče koja bi mogla promijeniti energetsku kartu Hrvatske. Geotermalni izvori u Babinoj Gredi mogli bi, poručeno je, postati temelj održivog razvoja budućih generacija.
