Već četvrt stoljeća Vukovar je mjesto susreta vodećih medicinskih stručnjaka koji razmjenjuju znanja i iskustva iz hitne i intenzivne medicine. Jubilarni, 25. stručni skup održava se pod simboličnim geslom „Vratili smo se”, a ove godine u fokus stavlja i umjetnu inteligenciju te robotizaciju u medicini. Koliko suvremena tehnologija može unaprijediti liječenje, gdje su granice hrvatskog zdravstva i kako zadržati medicinske stručnjake, samo su neka od pitanja otvorenih na ovogodišnjem okupljanju.
Tradicija koja traje do danas započela je prije 25 godina. Stručnjaci iz različitih područja medicine svakoga se studenoga okupljaju u Vukovaru kako bi razmijenili iskustva i najnovija znanja, a skup od samih početaka nosi snažnu poruku povratka.
„Puno je gradova stradalo u našoj zemlji, ne samo sela, ali Vukovar je svima u pameti kao jedno posebno mjesto”, istaknuo je prof. dr. sc. Vladimir Gašparović, predsjednik Hrvatskog društva za hitnu i internističku intenzivnu medicinu.
Kroz godine mijenjao se i program skupa. Dok povišeni krvni tlak i šećerna bolest ostaju među stalnim medicinskim izazovima, ubrzani razvoj tehnologije pred liječnike postavlja sasvim nova pitanja.
„Ove godine dodatno smo uvrstili nekoliko tema koje idu u smjeru robotizacije i umjetne inteligencije u medicini jer je to postalo nešto što je enormno moderno. No, sigurno je upitno u kojoj je mjeri to pouzdano, provjereno i koliko uistinu služi bolesnom čovjeku”, pojasnio je prof. dr. sc. Gašparović.
Hrvatska medicina pritom bilježi rezultate koji je svrstavaju među uspješnije u svijetu, pri čemu se posebno ističe transplantacijska medicina iza koje stoje vrhunski timovi stručnjaka i dugotrajna skrb za pacijente. Ipak, visoka razina stručnosti ne znači i neograničene mogućnosti zdravstvenog sustava.
„Medicina u našoj zemlji ima visoku razvijenost i vrijednost, ali svi moramo znati da postoje limiti resursa koje imamo – bez obzira na to jesu li to bolnički kapaciteti, broj uređaja za magnetsku rezonancu, CT-ova ili nešto drugo, te da sve to uzima vrijeme”, upozorio je Gašparović.
Uz opremu i bolničke kapacitete, jedno od ključnih pitanja ostaju ljudi. Hrvatska uspješno obrazuje nove generacije medicinskih stručnjaka, no uvjeti rada i mogućnosti profesionalnog napredovanja razlikuju se od zemlje do zemlje.
„Nije to jednostavno sve zadržati zato što je sve u funkciji otvorenog tržišta i nerijetko mlada osoba gleda gdje joj je bolje živjeti. Mi u tome sasvim sigurno ne stojimo tako loše kako bismo nekad htjeli reći, ali da postoji prostora za napredak – apsolutno da”, zaključio je prof. dr. sc. Gašparović.
Od razmjene iskustava do rasprava o budućnosti liječenja, vukovarski skup već 25 godina uspješno povezuje medicinsku struku. U vremenu sve bržeg tehnološkog razvoja njegova temeljna poruka ostaje nepromijenjena – znanje i napredak medicine uvijek moraju biti u službi čovjeka.
