Dokumentarni film „Magistrala ratnog zločina – Logor Negoslavci” pretpremijerno je prikazan sinoć u prepunoj dvorani Hrvatskog doma u Vukovaru. Projekcija je održana u sklopu programa obilježavanja 35. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, a interes građana bio je toliki da je zbog golemog odaziva film ponovno prikazan u dodatnom terminu u 22 sata.
Trideset pet godina šutnje i dalje obavija sudbinu dijela ljudi odvedenih iz vukovarske ratne bolnice u studenome 1991. godine. Prema tvrdnjama predstavnika stradalničkih udruga, trag dijela tih zarobljenika vodi upravo prema obližnjim Negoslavcima, na što je upozorio predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Vukovarsko-srijemske županije Dragutin Guzovski: “Svi znamo da je iz vukovarske bolnice otišlo šest autobusa. Na Ovčari ih je ostalo pet, dok je šesti autobus produžio za Negoslavce. To je samo jedan mali dio od ukupno 60 osoba koje su nestale u tom logoru u Negoslavcima.”
Upravo o tom mjestu zatočenja, mučenja i stradanja govori peti nastavak dokumentarnog serijala Magistrala ratnog zločina. Film donosi potresna svjedočanstva i dokumente o događajima iz 1991. godine s ciljem da se rasvijetle nedovoljno poznati zločini te sačuva sjećanje na nevine žrtve.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora – Podružnice Splitsko-dalmatinske županije Ivan Turudić istaknuo je važnost ovakvog dokumentiranja istine: “Potrebno je tu priču ispričati i ostaviti je kao trajnu opomenu svim budućim generacijama, s jednom i glavnom porukom – da se ne zaboravi i nikada ne ponovi zlo koje se dogodilo.”
Da interes za istinu ne jenjava ni nakon tri i pol desetljeća, potvrdila je ispunjena dvorana Hrvatskog doma uoči središnjeg obilježavanja 18. studenoga. Zamjenik vukovarskog gradonačelnika Filip Sušac zahvalio je svima koji čuvaju uspomenu na žrtvu grada: “Možda logor Negoslavci i sve što se ondje zbivalo nisu dovoljno ispričani, a ova puna dvorana upravo govori o tome. Želim zahvaliti svima koji dostojanstveno obilježavaju sjećanje na Vukovar, ali i iskazuju pijetet prema cijeloj Hrvatskoj koja je doprinijela u Domovinskom ratu.”
Uz očuvanje sjećanja, snažno je otvoreno i pitanje kaznene odgovornosti. Ivan Turudić pritom je jasno naglasio kako krivnja ima ime i prezime te da za zločine počinjene u Negoslavcima moraju odgovarati konkretni počinitelji, a ne cijela zajednica: “Selo nije krivo, ali su krivi svi oni pojedinci koji su u ime velikosrpske politike pod vodstvom JNA činili i počinili ratne zločine nad hrvatskim braniteljima i civilima. Krivi su svi oni koji su sudjelovali u odvođenju ljudi i zatvarali ih u podrume privatnih kuća, svi oni koji su na to dobrovoljno pristajali, zatvarali ljude i mučili ih.”
Dok pitanje pravosudne odgovornosti ostaje otvoreno, obitelji nestalih i dalje čekaju odgovore o sudbini svojih najmilijih. Svaka nova informacija o mogućim lokacijama grobnica mogla bi donijeti toliko čekani mir, poručio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Vukovara Goran Bendra: “Mislim da je nakon 35 godina možda jedino bitno još jednom apelirati na sve one koji imaju nekakva saznanja ili indicije o mjestima na kojima se nalaze njihovi posmrtni ostaci, da bez straha pristupe institucijama.”
Priča o Negoslavcima nije završetak ovog filmskog ciklusa. U Vukovaru je najavljen i šesti nastavak serijala, koji će biti posvećen zloglasnom logoru Velepromet. Kroz taj je logor tijekom rata i okupacije grada prošlo oko deset tisuća hrvatskih branitelja i civila, a prema podacima Hrvatskog društva logoraša, ondje ih je ubijeno oko 700.
