U Agrotehnološkom centru u Cerni održan je okrugli stol na temu održive i inovativne proizvodnje hrane. Okrugli stol organizira se u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta dionika u ruralnom razvoju”, financiranog kroz Nacionalnu mrežu Zajedničke poljoprivredne politike 2025. godine. Cilj je potaknuti razmjenu znanja i inovacija te jačanje svih dionika prehrambenog lanca u skladu s pristupom od od polja do stola, među kojima su poljoprivredni proizvođači najvažnija karika.
Sve češće možemo naići na pitanje kakvu hranu mi to jedemo i hranimo li se zdravo? Da bismo imali zdravu i kvalitetnu hranu, a samim time i prehranu neophodna je suradnja između znanosti i gospodarstva. Profesorica s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Brigita Popović, ističe kako je upravo ta suradnja sve bolja i bolja. Ističe također, da ruralnoj zajednici u pogledu novih tehnologija, inovacija i digitalizacije najbolje mogu pridonijeti mladi i obrazovani poljoprivrednici, jer se digitalizacija poljoprivredne proizvodnje svodi na velike sustave koji ih dosta dobro primjenjuju. Međutim, manji sustavi poput OPG-a još uvijek u tom segmentu nisu pronašli svoje mjesto. Upravo u tom pogledu mladi stručnjaci doprinose lakšem razumijevanju i implementiranju novih softvera. Ono što je također bitno za naglasiti, percepcija prema domaćim proizvodima se promijenila unazad nekoliko godina.
“Mali proizvođači, a o njima najviše i govorimo, moraju ulaziti u te nekakve integracije koje će im omogućiti da se bolje pozicioniraju na tržište jer percepcija prema domaćim proizvodima se dramatično promijenila posljednjih godina. I jednostavno tržište se otvorilo.”, poručuje direktor Agro-klastera, Zdenko Podolar.
Poljoprivredno-prehrambeni sektor izrazito je kompleksan i podložan je raznim utjecajima, od klimatskih promjena, degradacije tla, poplavama, sušama. S druge strane tu su i izazovi zajedničke poljoprivredne politike, zelene tranzicije, ali i podizanje konkurentnosti. Stoga se postavlja pitanje kako sigurnost hrane prate inovacije, novi sastojci, tehnologija i sam proces proizvodnje hrane?
“U tom kontekstu inovacije, nove tehnologije, novi sastojci, novi procesi proizvodnje su ne samo nužnost, nego i potreba. U tom smislu sigurnost hrane je neizostavni dio poljoprivredno-prehrambenog lanca zbog toga što svaki proizvod koji dođe za naš stol mora biti siguran za konzumaciju.”, kaže direktor centra za sigurnost hrane u HAPIH-u, Dražen Knežević.
Važnost zdrave i kvalitete prehrane prepoznali su i iločkom Domu za starije i nemoćne. To je rezultiramo time da veći dio voća i povrća nabavlja od domaćih proizvođača. Korisnici proizvode dobivaju direktno s polja na stolove, ističe ravnateljica Doma, Darija Nikolić.
Udruživanje u zadruge, klastere ili slične zajedničke organizacije proizvođačima omogućuje lakše i brže usvajanje novih tehnologija. Samostalno ulaganje u proizvodnju iziskuje visoka ulaganja, a samim time teže je konkurirati na tržištu, ističu iz Agrotehnološkog centra. Digitalizacija i precizna poljoprivreda je nešto što bi trebalo obilježiti sljedećih pet do 10 godina kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja.
I u resornom ministarstvu su svjesni da razvoj poljoprivrede ovisi o inovacijama, digitalizaciji i unapređenju proizvodnje. U skladu s tim, 10 posto sredstava se ulaže u informatizaciju i inovacije.
Nositelj cjelokupnog projekta, financiranog kroz Nacionalnu mrežu Zajedničke poljoprivredne politike 2025. godine, je Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije.
“Naglasak je na jačanje kapaciteta u ruralnom razvoju. Kroz ovaj projekt osim ovog okruglog stola na kojem ćemo danas razmijeniti i primjere dobre praske, nekakve zapreke eventualno ili zapravo donijeti nekakve zaključke, organiziramo i radionice. Organizirali smo u šestom mjesecu pojedine radionice i predstoje nam u listopadu pojedine radionice.”, ističe v.d. Ravnateljica Razvojne agencije VSŽ, Marija Dević
Resorni županijski odjel prati sve napretke u poljoprivrednoj proizvodnji koji je usko povezan s prehrambenim lancem za samu industriju. Agrotehnološki centar je zapravo stvoren i izgrađen u smislu toga da se od poljoprivrednog proizvođača uzme proizvod i napravi tu dodanu vrijednost, odnosno da imamo tu sekundarni proizvod u kojem imamo onaj klasičan primjer od polja do stola.
Cilj okruglog stola „Zalogaj budućnosti”, bio je potaknuti razmjenu znanja i inovacija te jačanje svih dionika prehrambenog lanca u skladu s pristupom od od polja do stola. Vrijednost ovog projekta iznosi 4 900 eura.
