Cijene u Hrvatskoj i dalje su pod povećalom, a najveći uzročnik nezadovoljstva među stanovništvom čini inflacija. Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju. To dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute, stoga potrošači iz mjeseca u mjesec trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga. Prema posljednjim podacima, inflacija u Hrvatskoj bilježi silazni trend.
Rast cijena hrane, energenata i usluga u Hrvatskoj posljednjih je godina povećao troškove života snažno utječući na životni standard građana stoga inflacija i dalje ostaje jedna od ključnih tema. Dobre vijesti su da se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u Hrvatskoj postepeno smanjuje.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni za prosinac prošle godine iznosila je 1,9 posto, što je usporavanje u odnosu na 2,1 posto u studenome, objavio je Eurostat. Inače, u cijeloj Europskoj uniji (EU) u zadnjem mjesecu 2025. godišnja stopa inflacije je iznosila 2,3 posto. Hrvatska također nije bila daleko s godišnjom stopom inflacije od 3,8 posto i dijeli treće mjesto s Austrijom koja je imala istu brojku.
U Hrvatskoj su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2025. u odnosu na prosinac 2024. na godišnjoj razini u prosjeku više za 3,3 posto, dok su u odnosu na studeni 2025., na mjesečnoj razini, u prosjeku niže za 0,4 posto, a u godišnjem prosjeku više su za 3,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Tako je,prema podacima, inflacija u prosincu osjetnije usporila, s obzirom na to da je na godišnjoj razini u studenome iznosila 3,8 posto. Prosinačka godišnja stopa inflacije od 3,3 posto ujedno je i jedna od najnižih u 2025. godini.
Prema glavnim komponentama indeksa, na godišnjoj razini porasle su cijene usluga za 6,3 posto, energije za 3,9 posto, hrane, pića i duhana za 3,1 posto te industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, za 0,1 posto. Na mjesečnoj razini usluge su poskupjele za 0,3 posto, a pojeftinili su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,8 posto, energija te hrana piće i duhan, po svakoj komponenti za 0,7 posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2025. u odnosu na prosinac 2024. u prosjeku su bile više za 3,8 posto. U odnosu na studeni 2025., na mjesečnoj razini, u prosjeku su niže za 0,3 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 4,4 posto.
Iz Državnog zavoda za statistiku poručuju da se s objavljivanjem podataka za siječanj, uvodi nekoliko promjena u izračunu i objavljivanju nacionalnog indeksa potrošačkih cijena, harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena i harmoniziranog indeksa cijena po stalnim poreznim stopama. Sva tri indeksa izračunavaju se prema novoj Europskoj klasifikaciji osobne potrošnje prema namjeni, verzija 2. Također, u izračun se uključuju igre na sreću te se uvodi novo referentno razdoblje za izračun indeksa
