Hrvatska se danas nalazi u samom europskom vrhu po debljini najmlađih, a statistika je neumoljiva. Podaci pokazuju da je svako treće dijete u našoj zemlji prekomjerno teško ili pretilo, dok se broj djece i adolescenata koji žive s debljinom udvostručio u posljednja tri desetljeća. Iako stručnjaci neprestano upozoravaju na sjedilački način života, nova istraživanja otkrivaju da opasnost vreba i na samom putu do učionica.
Djeca su svakodnevno izložena agresivnom marketingu nezdrave hrane i pića upravo u blizini svojih škola, što izravno oblikuje njihove prehrambene navike. Specijalistica školske i adolescentne medicine, dr. Kristina Milorad, ističe kako je situacija na lokalnim razinama podjednako ozbiljna kao i na nacionalnoj. Prema njezinim riječima, pretilost predstavlja golemi javnozdravstveni problem jer povećana tjelesna masa u ranoj dobi otvara vrata brojnim zdravstvenim poteškoćama u kasnijem životu. Roditelji često ne prepoznaju problem na vrijeme, dok industrija marketinga iskorištava svaku priliku.
Čak 38 posto svih oglasa koje djeca vide u blizini škola odnosi se na nezdrave proizvode, što značajno utječe na odluku o preskakanju kvalitetnih obroka. Poseban izazov predstavlja navika preskakanja doručka, zbog čega djeca prvi obrok konzumiraju tek za vrijeme velikog školskog odmora. Dr. Milorad upozorava da djeca nakon dugog razdoblja gladovanja rijetko biraju mliječne obroke u školskim kuhinjama te umjesto toga radije odlaze u obližnje pekarnice ili objekte s brzom hranom. Uz lošu prehranu, moderan način života donosi i prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranima mobitela, što ne podrazumijeva samo manjak kretanja, već i nekontrolirano grickanje visokokaloričnih namirnica tijekom igranja igrica ili gledanja sadržaja.
Medicina ipak nudi rješenja kroz sustavne preglede u prvom, petom i osmom razredu, koji su ključni za rano otkrivanje problema. Zanimljivo je da od prije tri godine svi prvašići prolaze i poseban probir na hiperkolesterolemiju. Riječ je o nasljednom poremećaju metabolizma masnoća, što znači da kod neke djece povišene razine masnoća u krvi mogu postojati neovisno o prehrani ili kretanju. U takvim slučajevima liječnici propisuju specifičnu dijetalnu prehranu, najčešće mediteranskog tipa, kako bi se spriječile dugoročne posljedice po zdravlje.
Kada je riječ o fizičkoj aktivnosti, struka naglašava da rješenje ne mora uvijek biti u organiziranom i skupom sportu. Dr. Milorad napominje kako je za dječje zdravlje sasvim dovoljno potaknuti ih na kretanje kroz igru, vožnju bicikla, ples ili loptanje na ulici. Iako je Vlada Republike Hrvatske usvojila Akcijski plan za prevenciju debljine do 2027. godine, koji predviđa bolju dostupnost zdrave hrane u školama, liječnici podsjećaju da borba počinje kod kuće i u svakodnevnim malim promjenama navika.
Novinarka: Rebecca Slaviček
