Danas su na Filozofskom fakultetu u Osijeku svečano otvoreni 36. Krležini dani. U sklopu današnjeg svečanog otvorenja održan je znanstveni skup kojemu su nazočili brojni uvaženi gosti, ali i predstavnici grada Osijeka na čelu s predsjednikom gradskog vijeća Tihomirom Florijančićem.
U Osijeku, na Filozofskom fakultetu, od 3. do 6. prosinca 2025. godine održavaju se 36. Krležini dani, teatrološko-kazališna manifestacija koja se ove godine donosi tri potpuno različite predstave, tri estetska pristupa i tri načina da se publika suoči s pitanjem što nam teatar danas može reći. Otvorenjem izložbe “8. Bijenale kazališnog plakata” u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu započela je ova tradicionalna manifestacija, a danas, prvu večer kazališnog dijela programa, obilježit će predstava Zavičaj, zaborav – priču o mladom muškarcu koji tek nakon što sazna istinu o vlastitom podrijetlu kreće na put spoznaje tko je zapravo. Manifestaciju zajednički organiziraju Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Filozofski fakultet jedan je od utemeljitelja Krležinih dana, a shodno tome upravo u svečanoj dvorani fakulteta su dani svečano otvoreni. U sklopu svečanog otvorenja održan je znanstveni skup koji okuplja najuglednije mlade i iskusne hrvatske teatrologe, kazališne kritičare i povjesničare kazališta i književnosti te kazališne praktičare. Ovogodišnji znanstveni skup bavio se proučavanjem hrvatske dramske književnosti i kazališta u drugom desetljeću 21. stoljeća.
“Drugo desetljeće donijelo je dosta novih imena, mladih imena, redateljica redatelja, dramatičarki, dramatičara, tako da se prilično promijenila slika Hrvatskog kazališta i osvježila. To je jedno, a drugo donijelo je dosta živosti na neovisnoj sceni, dosta manjih skupina, družina, kazališta koja pronalaze nova mjesta i sve je više mjesta u gradovima u kojima se izvode kazališne predstave i ostali izvedbeni oblici.”, rekao je obnašatelj dužnosti predsjednika odbora Krležinih dana, Boris Senker.
Istaknuo je i da su i ljudi prepoznali kazalište, te da su postali željni predstava što se može i vidjeti po posjećenosti s obzirom na to da je za pojedine predstave gotovo nemoguće dobiti ulaznicu. Jedan od utemeljitelja ove manifestacije je i osječko Hrvatsko narodno kazalište, koje je bilo mjesto otvorenja i 8. bijenala kazališnog plakata.
“Već ove večeri krećemo i s onim kazališnim programom Krležinih dana, gdje prikazujemo recentna ostvarenja na hrvatskoj sceni upravo Hrvatskih autora jer to i je nekako smisao Krležinih dana da su hrvatski autori u pitanju te ćemo tako gledati 3 predstave u sljedećih nekoliko dana dok traju dani. Jučer smo otvorili i izložbu tako da je pred nama jedan zaista živahan tjedan koji nam ovako malo razbije Orašare i dobijemo jedan novi dramski impuls s obzirom na to da je naša zadaća čuvati naše hrvatsko pismo izučavati ga i unaprjeđivati.”, rekao je intendant HNK Osijek i izaslanik ministrice kulture, Vladimir Ham.
Glavni utemeljitelj Krležinih dana je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti čiji su predstavnici istaknuli da ova teatrološko-kazališna manifestacija u sebi objedinjuje znanstveni skup, smotru kazališnih predstava, izložbe i predstavljanja teatroloških izdanja. Svečanom otvorenju nazočili su i predstavnici grada Osijeka koji su naglasili neraskidivu vezu između grada Osijeka i Miroslava Krleže.
“Tome u prilog ide i činjenica da je prvi spomenik koji je bio podignut u Hrvatskoj upravo bio u Osijeku, to je akademska skulptura odnosno rad naše uvažene umjetnice Marije Ujević Galetović, a isto tako i prva drama u logoru Miroslava Krleže odnosno praizvedba izvan Zagreba dogodila se upravo u Osijeku tako da to potvrđuje činjenicu da je ta neraskidiva veza između grada Osijeka i Miroslava Krleže.”, istaknuo je predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka, Tihomir Florijančić.
Manifestacija Krležini dani već desetljećima služi kao platforma za intelektualnu i umjetničku refleksiju o stanju hrvatskog kazališta i dramske književnosti — kako kroz znanstvenu raspravu, tako i kroz kazališne izvedbe, te je upravo zbog toga važno nastaviti ju obilježavati, poručeno je iz Osijeka.
