Prema informacijama Hrvatske poljoprivredne komore naša pšenica koja se u Hrvatskoj kategorizira 3. klasom izvozi se u Italiju gdje se pretvara u 1. kvalitetu, a zatim se ponovno uvoze velike količine brašna, pekarskih proizvoda i kruha. Osječko-baranjska županija od 384 tisuće tona pšenice preko 300 tisuća tona se izvozi, istaknula je Nataša Tramišak prilikom predstavljanja Javnog poziva za dodjelu potpora za preradbene kapacitete u mlinarskoj industriji. Ovakva raspodjela može ići na korist samo izvoznog lobija istaknula je oštro osječko-baranjska županica.
“Ja bih prije rekla je ovo što je došlo do vas nekakav interes izvoznog lobija. Jer izvozni lobij jedini može imati interes da se kod nas, na našem području, naša pšenica koja je, ja sam sigurna, među najvećom kvalitetom ne prerađuje ovdje nego da se izvozi negdje dalje da se tamo prerađuje, stvara dodanu vrijednost i onda taj proizvod sigurno ima veću cijenu. A naši ratari ostaju po najnižoj cijeni proizvodnje”, istaknula je osječko-baranjska županica, Nataša Tramišak.
Što nije u interesu Osječko-baranjske županije, naših ratara i poljoprivrednih proizvođača, istaknula je osječko-baranjska županica. Dodatno naglašava da se pšenica koja u Hrvatskoj ima oznaku 3. kvalitete izvozi u zemlje Europske unije, prvenstveno u Italiju gdje preradom dobiva oznaku 1. klase te se zatim u Hrvatsku uvoze velike količine brašna, kruha i pekarskih proizvoda.
Interes za preradom pšenice postoji i ide se u smjeru udvostručenja proizvodnje, naglasila je Tramišak. Na tom tragu predstavljen je Javni poziv za dodjelu potpora za preradbene kapacitete u mlinarskoj industriji.
“Ono što smo najavljivali upravo i ispunjavamo. Sigurnost, stabilnost opskrbe hranom je jedan od imperativa. Svakako gledajući ovu geopolitičku situaciju, ovakav poziv ne može doći u bolje vrijeme. Zapravo je i krajnje vrijeme da na području Osječko-baranjske županije koja je najveća županija po pitanju proizvodnje žitarica pokrenemo preradbene kapacitete u mlinskoj industriji”, istaknula je Tramišak.
Na području najveće slavonske županije 8 je aktivnih mlinova s ukupnim kapacitetom od oko 65 tisuća tona pšenice što je puno manje od onoga što se godišnje proizvodi. Ranije spomenutih 384 tisuće tona pšenice proizvedene na području Osječko-baranjske županiji više je od 40 posto ukupno proizvedene pšenice u Hrvatskoj.
Nešto više o samom Javnom pozivu rekao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj.
“Važno je naglasiti da je intenzitet potpore od 10 tisuća eura do 500 tisuća eura, a u proračunu za ovu godinu osigurano je milijun eura, ako bude bilo potrebe bit će i više. Prihvatljivi troškovi su građenje nove građevine, rekonstrukcija, adaptacija postojećih objekata, kupovina opreme, instaliranje opreme. Bitno je naglasiti da građenje i sve aktivnosti moraju biti na području Osječko-baranjske županije”, rekao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić
Imajući u vidu da imamo kvalitetne proizvođače, da imamo kvalitetu proizvodnje samih žitarica i da imamo tradiciju bavljenja mlinarskom proizvodnjom moramo jačiti kapacitete i dati im snažniju podršku, zaključila je Tramišak.
Novinar: Filip Knezović
