Novinarka: Rebecca Slaviček
Velike promjene od rujna. Stižu nova pravila za strane radnike, digitalne svjedodžbe i novi paket energetskih mjera
Početak jeseni donosi sveobuhvatne reforme koje će utjecati na ključne sektore hrvatskog društva. Hrvatska ulazi u jesen s paketom dubokih zakonodavnih promjena koje će preoblikovati svakodnevicu građana, poslodavaca i stranih radnika. Rujan označava prekretnicu u primjeni nekih od najvažnijih reformi koje zahvaćaju gotovo sve sfere života, od načina na koji se biraju suci, preko drastično postroženih pravila za zapošljavanje više od sto pet tisuća stranaca, do novih energetskih politika. Istovremeno, obrazovni sustav nastavlja digitalnu transformaciju, a najavljuju se i izmjene u socijalnoj politici. Ove jesenske reforme predstavljaju strateški odgovor na nagomilane izazove i potrebu za usklađivanjem s europskim direktivama.
Najveći set novih pravila odnosi se na tržište rada na kojem je utvrđeno na desetke tisuća kršenja zakona. Vlada stoga uvodi stroge mehanizme kontrole za poslodavce koji moraju zadovoljiti oštre financijske uvjete, poput minimalnog prometa od sto tisuća eura za tvrtke i stabilnog poslovanja bez blokada, te zapošljavati obvezan udio domaćih radnika od deset do dvadeset posto. Posebno su detaljno propisani standardi za smještaj radnika, pa svaki mora imati minimalno četrnaest četvornih metara prostora, a cijena najma ne smije prelaziti trideset posto neto plaće. Uvodi se i obveza dokazivanja zdravstvenog stanja i cijepljenja. Zakon ipak donosi i olakšice za same radnike koji će nakon šest mjeseci rada moći lakše promijeniti poslodavca, a dopušteno razdoblje nezaposlenosti produljuje se na tri do šest mjeseci.
Ključne promjene stižu i u pravosuđe i obrazovanje. Već od prvog dana mjeseca na snagu stupa novi sustav izbora sudaca i državnih odvjetnika usmjeren na jačanje neovisnosti i transparentnosti pravosuđa. Digitalna revolucija u školstvu dobiva novi zamah pa će se od kraja školske godine 2025./2026. sve svjedodžbe izdavati u digitalnom obliku te će biti trajno pohranjene u centralnom registru, dostupne građanima putem sustava e-Građani. Time se ukida potreba za fizičkim čuvanjem i ovjeravanjem dokumenata, što donosi značajno administrativno rasterećenje. Ove se promjene nadovezuju na već započete reforme, poput uvođenja modularne nastave u strukovnim školama i strožih pravila o korištenju mobitela.
Suočena s globalnom energetskom krizom, Vlada je predstavila deseti paket mjera za zaštitu standarda građana i gospodarstva. Cijene električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor ostat će nepromijenjene do kraja rujna, a cijene goriva su ograničene kako bi se ublažio udar na potrošače. Primjerice, litra benzina bez intervencije stajala bi jedan euro i sedamdeset jedan cent, a ovako je fiksirana na jedan euro i šezdeset dva centa. Paralelno se potiče dugoročna energetska neovisnost s četrdeset milijuna eura bespovratnih sredstava za kućanstva koja ugrađuju solarne panele i dizalice topline, uz sufinanciranje do pedeset posto investicije. Međutim, država najavljuje zaokret prema velikim projektima te napušta model izdašnih poticaja za vjetroelektrane i velike solarne elektrane jer su te tehnologije sada tržišno isplative i bez subvencija.
U području socijalne skrbi do kraja rujna očekuje se prijedlog novog Zakona o doplatku za djecu.Cilj je povećati iznose, proširiti krug korisnika i osigurati pravedniju raspodjelu, što je važan korak u kontekstu nepovoljnih demografskih trendova. Uz ove velike reforme jesen donosi i stroža pravila za oglašavanje proizvoda s ekološkim predznakom gdje će se sve tvrdnje morati potkrijepiti dokazima. Sveukupno, razdoblje pred nama donosi sveobuhvatno prilagođavanje koje će utjecati na sve segmente hrvatskog društva.
