Nakon prošlogodišnje posjete pučke pravobraniteljice Lore Vidović četirima županijama, s ciljem analize stanja na terenu, prva je na redu ove godine Vukovarsko-srijemska županija. Trodnevni posjet Vidović je započela sastankom s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem, na kojem je tema bila analiza stanja na terenu kad su u pitanju povrede ljudskih prava.
“Cilj nam je, osim razgovorati sa županom, razgovarati i s gradonačelnicima te i načelnicima. Ići ćemo i u Centar za socijalnu skrb, razgovarat ćemo također i s predstavnicima udruga i nacionalnih manjina. Želja nam je saznati kako zaista žive građani”, rekla je Vidović. Pravo stanje, dodaje, ne može se odrediti samo prema broju pritužbi koje stižu na njihovu adresu, s obzirom da se mnogi građani čija su prava u nekom dijelu povrijeđena ne žele odlučiti na reagiranje putem pritužbe. “Važno nam je doći na teren, vidjeti koji su to problemi, pogotovo iz perspektive mandata pučke pravobraniteljice, zanima nas na koji način prava građana mogu biti bolje zaštićena i kako bolje možemo raditi na problemu diskriminacije, u cijelom nizu područja”, ističe.
“Mislim da je pravobraniteljica došla u pravu županiju, ovdje najviše ima problema, jer ovdje se ne ostvaruju ljudska prava, kao što je pravo na rad. Narod s ovog poručja je proživio svega i svačega i u tim okolnostima mi kao jedinice lokalne samouprave dajemo dosta, ali prema mogućnostima. Puno toga ovisi i o vladi”, rekao je župan Galić.
Inače, kad je riječ o posljednjem izvješću, za koje se rasprava u Saboru očekuje u jesenskom dijelu zasjedanja, podaci kažu da je broj pritužbi na diskriminaciju općenito bio najzastupljeniji, u odnosu na sva druga područja te da su problemi zajednički na razini cijele Hrvatske. Vidović je ovom prilikom i ponovila da im se građani uvijek mogu obratiti, a najbliži Područni ured ovoj županiji je onaj u Osijeku. Nakon Vukovarsko-srijemske, pićka pravobraniteljica sa suradnicima planira posjetiti dvije do tri županije do konca godine, a cilj je obići sve hrvatske županije, nakon čega bi iznijeli svoje smjernice i prijedloge koji se tiču što ravnomjernijeg razvitka u odnosu na ruralne krajeve i dostupnosti usluga građanima.
