Izmjenom kodeksa moglo bi se dogoditi smanjenje i povećanje postotka udjela proteina u pšeničnom zrnu, ali i nova kategorizacija pod nazivom premium pšenica. Izmjenu kodeksa u Osijeku zahtjevaju ratari, predvođeni Hrvatskom poljoprivrednom komorom.
– Prvi kodeks koji je donešen 2014. godine, bilo je dosta kritika da ne ide na ruku poljoprivrednim proizvođačima, nego da više ide na ruku prerađivačima i mlinarima. Mi bi danas da se ipak razgovara o cijeni, no nažalost o cijeni se još ne priča. Što nam znači izmjena kodeksa kada se cijeni još uvijek ne govori – istaknuo je predsjednik HPK Mate Brlošić.
Na sastanku je sudjelovao i pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić.
– Prvi mogući pravac izmjena Kodeksa dakle ide u smjeru dodavanja premium klase i smanjivanja vrijednosti hektolitarske mase vezano za klase, kvalitete pšenice. Pri čemu bi postoci proteina ostali kao što su sada, prema postojećima vrijednostima. Dok drugi mogući prava izmjene kodeksa je nešto opsežniji.
Pri čemu bi se na ovoj prvoj klasi smanjivao vrijednost sadržaja proteina sa 14% na 13,5%, ali kod treće klasi bi se vrijednost sadržaja proteina sa 10,5% povećala na 11, a dodali bismo i četvrtu klasu, znači sve one pšenice koja ima ispod 11% proteina – istaknuo je Karalić.
Jesenas je u RH zasijano nikada manje pšenice – tek 100 tisuća hektara.
Ratare je na bijeg od sijanja natjerao Kodeks o otkupu uljarica i žitarica – dokument Ministarstva poljoprivrede iz 2014. godine prema kojemu je pšenica kategorizirana u prvu, drugu i treću klasu.
Tek 1 do 2 posto pšenice ulazilo je u prvu klasu, od koje su ratari uprihodovali i najviše financijskih sredstava, no u trećoj klasi pak nalazilo se najviše – čak 60% pšenice.
Izmjenom kodeksa moglo bi se dogoditi smanjenje i povećanje postotka udjela proteina u pšeničnom zrnu, ali i nova kategorizacija pod nazivom premium pšenica.
Izmjenu kodeksa u Osijeku zahtjevaju ratari, predvođeni Hrvatskom poljoprivrednom komorom.
