Aktivne i uključene naziv je nacionalne kampanje Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske koja se održava pod sloganom „Prava. Pravda. Djelovanje. Za SVE žene i djevojčice“. Na panel raspravi održanoj u prostorijama Društva multiple skleroze Osječko-baranjske županije mogli sve čuti sve o pravim žena s invaliditetom.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz prosinca 2025. godine u Hrvatskoj 45,5 posto svih osoba s invaliditetom čine žene, odnosno 313 078 žena što iznosi čak 15,7 posto svih žena u Hrvatskoj što je značajan dio ženske populacije.
„Bazirat ćemo se na temama poput zapošljavanja, reproduktivnih prava, pristupačnosti, ali i temom nasilja nad ženama s invaliditetom i što žene s invaliditetom mogu poduzeti kako bi one bile zaštićene”, istaknula je Petra Mičević, članica Saveza osoba s invaliditetom Hrvatska i Mreže žena s invaliditetom.
Kada se govori o nasilju na ženama s invaliditetom jednako kao i sve ostale žene mogu kontaktirati institucije koje jesu za to predviđene.
„Međutim, pojavljuju se razne poteškoće u smislu da osobe koje su gluhe ili koje su slijepe imaju komunikacijske prepreke. Što se tiče samih institucija, postoje fizičke, odnosno arhitektonske prepreke. Nedostatak rampe i slične problematika”, navodi Mičević.
U većini zemalja i dalje postoji pravni jaza između muškaraca i žena, a taj jaz postaje još naglašeniji kada se u tu varijablu uračuna i invaliditet, upozorili su Ujedinjeni narodi.
„Položaj žena s invaliditetom dodatno je nepovoljan u odnosu na žene bez invaliditeta“, istaknula je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom područnog ureda Osijek, Tatjana Kukec: Sami doživljaj invaliditeta još uvijek ima veliki utjecaj na doživljavanje same osobe, odnosno njezinih očekivanja o tome što bi ona trebala raditi, gdje bi trebala živjeti, i s kime. I koja bi općenito njezina očekivanja trebala biti u svim područjima života.
Kada govorimo o nasilju nad ženama s invaliditetom, Kukec ističe da su brojke puno više od onih službenih radi nedovoljne podrške samog sustava, ali nedovoljno dostupnih načina komunikacije.
„Čak i nepovjerenje u sustav zapravo jer jako je mali broj prijavljenog nasilja iz činjenice što su žene s invaliditetom dodatno ovisnije o samom nasilniku. Osim same nekakve financijske ovisnosti, i u smislu podrške, njege i potpore koja je potrebna u svakodnevnom životu”, naglasila je Kukec.
Nejednakost je posebno vidljiva na tržištu rada. Krajem prošle godine prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje registrirano je bilo 4 753 nezaposlenih muškaraca s invaliditetom, dok je taj broj kod žena s invaliditetom iznosio 4 447 nezaposlenih žena s invaliditetom. Omjer je gotovo izjednačen, ali treba istaknuti da su razlike u vrsti poslova i uvjetima rada također izražene. Naime, muškarci su najčešće zaposleni kao radnici u održavanju, vrtlarski radnici ili skladištari, dok žene su uglavnom zaposlene kao prodavačice, čistačice ili administrativne službenice, odnosno u zanimanjima koja su slabije plaćena što često uključuje rad određeno ili nepuno radno vrijeme. Hrvatski zavod za zapošljavanje također je objavio evidenciju prema kojoj je u 2025. godini bilo zaposleno 3.947 osoba s invaliditetom, od čega 52,9 posto muškaraca i 47 posto žena, što je zaokret u odnosu na 2024., kada su žene imale nešto veći udio među novozaposlenima.
Panel raspravi na temu prava žena s invaliditetom nazočila je i pročelnica upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije, Sarafina Zelić-Kos: Želimo poručiti da su njihova prava jasna, zapisana i da ćemo se mi kroz svoje aktivnosti potruditi a budu jednako dostupna kako svim drugim žena, tako i ženama s invaliditetom. U svakom slučaju prije svega želimo poručiti da ovdje jačamo suradnju s civilnim sektorom, da želimo putem medija kada god je to moguće kroz javne istupe poručiti da žene imaju svoja prava, da su ona zagarantirana, visoko uređena europskim uredbama, ali isto tako i nacionalnim zakonodavstvom. I da OBŽ svu tu tekovinu prenosi u svoje akte u jednu aktivnu socijalnu politiku koja želi uključiti žene s invaliditetom također, koje su možda u manjini, ali su isto tako ravnopravne, odnosno trebaju tu ravnopravnost kroz primjenu propisa doseći.
Prava ako ostaju samo na papiru nisu više prava, nego postaju obaveza koju društvo još uvijek nije u potpunosti ispunilo. Žene s invaliditetom ne žele posebnu privilegiju. Žele uvjete u kojim mogu živjeti sigurno i ravnopravno, zaključak je panel rasprave na temu prava žena s invaliditetom koji potpuno oslikava nacionalnu kampanju Aktivne i uključene koja se održava pod sloganom „Prava. Pravda. Djelovanje. Za SVE žene i djevojčice“.
Novinar: Filip Knezović
