Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Centar za znanstveni rad u Vinkovcima organizirali su znanstveni skup ”Josipu Kozarcu, u povodu 110. obljetnice smrti”. U središtu pozornosti našao se jezik u djelima Josipa Kozarca koji je u svom stvaralaštvu doživio stanoviti peh. Jer, njegovo je najplodnije razdoblje smješteno u eru prijeloma hrvatske jezične norme, pa su lektori temeljito preinačili njegov autorski jezik.
– Osim toga, Josip Kozarac imao je još jednu nesreću, a to je da u noći na 17. rujna 1991. godine do temelja izgori vinkovačka gradska knjižnica i u njoj svi njegovi rukopisi – naglasila je Anica Bilić, upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU Vinkovci.
Svjetlo dana na ovom skupu ugledali su i neki javnosti manje poznati detalji iz Kozarčeve biografije. Primjerice, onaj koji govori o tome da je jedan od najvažnijih hrvatskih prozaista, novelista, romanopisaca i pjesnika napisao za prijam u sjemenište. No, biskup Josip Juraj Strossmayer mladom je Kozarcu tada uručio – odbijenicu. I to zbog Josipova strica Đure!
– Njegov stric bio je, grubo ću reći, raspop. Otišao je u Srbiju, prevjerio se i to je jedini slučaj za kojega znamo da je otišao u pravoslavlje. U Valjevu se oženio, stvorio obitelj i karijeru, zbog čega je biskup odbio Josipovu zamolbu. To je ostavilo dubok ožiljak na mladome Josipu Kozarcu. Nosio ga je cijeli život i to nikad nije mogao preboljeti – otkrio je u svome predavanju Luka Marijanović, umirovljeni profesor biblijskih znanosti.
Inače, u programu ovog znanstvenog skupa mjesto je pronašla i kazališna predstava, zapravo izvadak iz Slavonske krvi koji se odnosi na Josipa Kozarca i njegov najpoznatiji lik, Tenu. Priredilo ga je kazalište Mika Živković iz Retkovaca.
