Povodom pojave infekcije hantavirusom na kruzeru MV Hondius u južnom Atlantiku, povećanog interesa javnosti te procjene ECDC-a prema kojoj se trenutačni rizik za opću populaciju u Europi smatra vrlo niskim, Hrvatski zavod za javno zdravstvo donosi pregled ključnih činjenica i trenutačno dostupnih informacija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), na kruzeru je zabilježeno više slučajeva teške respiratorne bolesti, uključujući smrtne ishode, a laboratorijskim analizama potvrđena je infekcija Andes hantavirusom, uzročnikom hantavirusnog plućnog sindroma (HPS). Trenutačno su u tijeku dodatna epidemiološka i virološka istraživanja kako bi se utvrdio točan izvor i način izloženosti putnika na kruzeru. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju kak okontinuirano prate razvoj situacije u suradnji s međunarodnim javnozdravstvenim institucijama i po potrebi će pravodobno obavještavati javnost o svim relevantnim informacijama.
Što su hantavirusi?
Iz HZJZ-a naglašavaju da hantavirus ne označava jedan virus, već skupinu više od 20 različitih virusa iz roda hantavirusa koji mogu uzrokovati različite bolesti kod ljudi.
Hantavirusi se prirodno održavaju u populacijama glodavaca, a ljudi se najčešće zaraze udisanjem sitnih čestica prašine kontaminirane urinom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, a rjeđe izravnim kontaktom sa zaraženim materijalom. U pravilu se hantavirusi ne prenose s čovjeka na čovjeka.
Andes virus i hantavirusni plućni sindrom (HPS)
Andes virus je hantavirus koji je endemski prisutan u dijelovima Južne Amerike, osobito u Argentini i Čileu. Virus uzrokuje hantavirusni plućni sindrom (HPS), rijetku, ali potencijalno vrlo tešku zaraznu bolest. Bolest obično započinje nespecifičnim simptomima sličnima gripi:
• povišenom temperaturom,
• bolovima u mišićima,
• glavoboljom,
• malaksalošću,
• mučninom i probavnim smetnjama.
Kod dijela oboljelih bolest može brzo napredovati prema teškom oštećenju pluća, zatajenju disanja i poremećajima rada srca, s mogućim smrtnim ishodom.
Inkubacija bolesti traje od jednog do 8 tjedna nakon izlaganja virusu. Andes virus je specifičan po tome što je jedini hantavirus za koji je u rijetkim slučajevima opisan prijenos s čovjeka na čovjeka. Dosadašnji podaci pokazuju da se takav prijenos uglavnom događa među osobama koje su bile u vrlo bliskom i produljenom kontaktu s oboljelim osobama.
Ne postoji specifičan antivirusni lijek niti cjepivo odobreno za prevenciju Andes virusne infekcije. Liječenje je potporno i usmjereno na pravodobno zbrinjavanje respiratornih i cirkulacijskih komplikacija. Važno je naglasiti da u Europi ne postoji prirodni rezervoar Andes virusa, odnosno vrste glodavaca koje prirodno održavaju ovaj virus u okolišu. Stoga se ne očekuje unos Andes virusa u populacije europskih glodavaca niti uspostava trajnog lanca prijenosa s glodavaca na ljude u Europi.
Rizik za Europu i Hrvatsku
Hantavirusi koji uzrokuju hantavirusni plućni sindrom nisu endemski prisutni u Europi, pa tako ni u Hrvatskoj, te takav oblik bolesti do sada nije zabilježen u Republici Hrvatskoj.
Prema procjeni ECDC-a, trenutačni rizik za opću populaciju u Europi smatra se vrlo niskim.
Hantavirusi u Hrvatskoj – „mišja groznica“
U Hrvatskoj i Europi češće se javlja hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), poznata i kao „mišja groznica“, koju najčešće uzrokuju Puumala i Dobrava hantavirus.
Bolest može imati različitu kliničku sliku, od blagih do težih oblika bolesti, a simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u leđima i trbuhu, mučninu i prolazno oštećenje funkcije bubrega. Europski hantavirusi ne prenose se s čovjeka na čovjeka, a ne prenose ga ni kukci.
Više informacija o bolesti i načinima prevencije dostupno je na mrežnim stranicama HZJZ-a
